Sosiedade Sivil husu Hillary Clinton
hodi ‘la bele abandona povu nia direitu asesu ba rai’
Dili, 4 Setembru 2012
Rai mak hanesan baze fundamental ba ema Timoroan hotuhotu sira nia moris, ba
hela fatin, moris sosial, kultura, identidade, ekolojia, ekonomia no ita nia
sistema fahe benefisiu ne’ebe hanesan.
Ho nune’e Sosiedade Sivil husu Madam Secretary Hillary Clinton hodi promete
katak USAID sei la abandona povu Timoroan barak ne’ebe involve tiha ona iha
programa rejistru rai iha Timor-Leste liu husi programa SPRTL (Strengthening
Property Rights in Timor-Leste) no projetu INR (Ita Nia Rai).
Iha tinan 2008 Governu Amerika hari’i programa SPRTL iha
Timor-Leste hodi hametin ema nia direitu ba propriedade, hamenus konflitu no
promove dezenvolvimentu ekonomia.
Prosesu INR la’o ho prinsipiu balun ne’ebe diak tebes hanesan transparensia,
independente no gratuita. Durante programa INR povu bele asesu duni ba
prosesu rejistru rai. Prinsipiu programa ne’e fokus ba komunidade nia
partisipasaun duke Governu deit mak kontrola sistema rejistrasaun rai.
Maiske programa ne’e iha nia failansu balun no iha ema balun ne’ebe la
konkorda ho prinsipiu rejistrasaun rai maibe resultadu ikus maka povu
Timoroan barak fo fiar ona ba prosesu ne’e no rejistru tiha sira nia rai.
Fulan Agostu tinan ne’e programa SPRTL remata tuir akordu ne’ebe hala’o
entre USAID ho Governu Timor-Leste maibe resultadu barak mak seidauk atinji.
-
Prosesu hakerek lei rai husi INR la demokratiku. Laiha konsultasaun ba
povu Timoroan no Lei ne’ebe dezenvolve representa deit ema elit sira nia
hakarak.
-
Agora dadus barak ne’ebe programa entrega ona ba DNTPSC sala no la
kompletu. Iha fulan Janeiru 2011 USAID nia relatoriu audit nota katak
reklamasaun 39% ne’ebe rekoilha durante programa la akurat (iha sala). Iha
fulan Dezemru 2011 ekipa verifikasaun internal INR hetan katak reklamasaun
liu 50% mak la kompletu.
-
Programa INR la konsege resolve disputa ne’ebe hamosu husi prosesu sukat
rai. Prosesu mediasuan iha problema fundamental barak no laiha rekursus
naton hodi hala’o nia servisu. Durante tinan 5 kazu 74 deit mak asesu ba
mediasaun. Disputa menus husi 4% mak resolve. To’o Marsu 2012, reklamasaun
1900 (husi total 2638 ne’ebe eligible) la hetan kontaktu husi ekipa
resolusaun konflitu hodi offerese supporta ka mediasaun.
-
Programa INR la tau matan natoon ba situasaun politika ekonomia iha Timor
laran. La konsege atu hari’I konsensus no dialogu kona-ba assuntu rai. To’o
agira politika rai mos laiha. Maiske programa SPRTL maka programa bo’ot liu
iha Seitor Rai nia nunka involve atu prevene eviksaun ilegal no forsadu
barak ne’ebe akontse durante tinan 2008 to’o agora.
Durante programa INR la’o laiha integrasaun servisu ne’ebe diak entre
programa INR no DNTPSC tamba ne’e to’o agora programa remata seidauk iha
preparasaun nato’on ba DNTPSC hodi kontinua programa ne’e.
Realidade agora katak sei programa ne’e laiha kontinuasaun povu Timoroan
barak sei la hetan sertifikadu rai. Ho kondisaun ida ne’e ema, kompania ho
tan governu sei praktika injustisa ba povu kiik. Sei hakotu agora programa
sei kontribui ba halakon ema nia direitu ba propriedade.
To’o agora seidauk iha komitmentu husi USAID atu hala’o servisu ne’e to’o
nia rohan no husik todan sira ne’e ba povu. Iha tempu hanesan USAID mos
hakotu nia fundus ba seitor legal aid signifika katak povu kiik ne’ebe
hasoru injustisa rai laiha dalan hodi lori sira nia kazu ba tribunal.
Ita sosieadade sivil husu ba Madam Secretary Hillary Clinton hodi:
1. Fo komitmentu katak iha kortu prazu USAID sei responsabiliza ba prosesu
nebe lao ona tanba tuir sosiedade sivil programa ne’e seidauk atinji nia
objetivu no sei kolabora ho V Governu da RDTL hodi hadia failansu hirak ne’e
ne’ebe mosu iha prosesu INR no mos katak sira sei hala’o lalais asesmentu ba
projetu nia impaktu sosial.
2. Fo komitmentu katak Governu Amerika sei fo supporta longu-prazu ba
Governu no povu Timoroan hodi garante direitu no asesu ba rai ba Timoroan
hotu ne’ebe justu no sustantavel.
3. USAID tenke halo adaptasaun vizaun ba komplesidade rai iha Timor leste
katak la ho vizaun klot hodi promove dezenvolvimentu ekonomia deit maibe
tenki bazeia ba justisa sosial no kontekstu sosio-kultural rai Timor-Leste
nian hodi garante povu Timor leste nia direitu asesu ba rai ne’ebe justu no
sustantevel.
4. Fo komitmentu katak ba oin USAID nia servisu iha sektor rai sei
demokratiku liu tan no mos katak USAID sei la involve iha prosesu hakerek
lei sem konsultasaun popular ho povu Timoroan.
Fulan Agostu 2012 Rede ba Rai komesa halo peskiza ida hodi analyza impaktu
husi projetu Ita Nia Rai ba povu vulnaravel iha Timor-Leste. Statistiku
lubuk ida iha press statementu ida ne’e mai husi prosesu peskiza ne’e.
Relatoriu final sei fo sai Fulan Setembru nia laran iha lian Ingles no lian
Tetun. Bele kontaktu fali ho Sekretariadu Rede ba Rai iha Fundasaun Haburas
hodi hetan kopia relatoriu ne’e.
Rede ba Rai nu’udar grupu NGO nasional no internasional 20
ne’ebe servisu hodi promove direitu ba rai ne’ebe justu no sustantavel ba
Timoroan hotu hotu. Atu hetan informasuan liu tan kona-ba press statementu
ida ne’e ka kona-ba Rede ba Rai nia servisu favor kontaktu Ko-ordenador
Nasional Santina A. Fernandes ho numor +67077922648 ka ho email
redebarai @ gmail.com.